Schwesig i Günther obilježavaju sjećanje na otvaranje granice u Boizenburgu

Schwesig i Günther obilježavaju sjećanje na otvaranje granice u Boizenburgu

U Boizenburgu je 9. studenoga 2025. održana dirljiva komemoracija u povodu 36. obljetnice otvaranja unutarnjemačke granice. U svojim govorima, Manuela Schwesig, premijerka Mecklenburg-Zapadnog Pomeranija, i Daniel Günther, premijer Schleswig-Holsteina, povukli su paralele između povijesnog otvaranja i tekućih izazova slobodi i demokraciji. Događaj je također bio dio proslave 35. godišnjice bratimljenja gradova između Boizenburga i Lauenburga, koje je pokrenuto 1990. Prema sat1regional.de, premijeri su se okupili na tradicionalni susret obilježavanja nekadašnje unutarnjemačke granice na simboličnom mjestu.

Fokus je bio posebno na hrabrosti ljudi u DDR-u koji su se 1989. godine borili za temeljna prava kao što su sloboda izražavanja i sloboda tiska. “9. studeni nije samo datum, već početak procesa koji je doveo do njemačkog jedinstva”, rekao je Schwesig. Obojica političara prisjetila su se svoje mladosti tijekom pada Berlinskog zida - Schwesig je imao 15, Günther 16 godina. Emotivne slike pada Berlinskog zida, koje su odražavale hrabrost ljudi u DDR-u, čvrsto su usidrene u njihovim sjećanjima.

Prisilne deportacije kao mračno poglavlje

Središnja komponenta kulture sjećanja bilo je pitanje prisilnih deportacija u DDR-u. Jacqueline Bernhardt, ministrica pravosuđa pokrajine Mecklenburg-Zapadno Pomorje, govorila je o ranama tih događaja koje i danas traju. Prisilne deportacije, koje su se dogodile u dva velika vala 1952. i 1961., pogodile su mnoge građane koji su se smatrali politički nepouzdanima. Procjenjuje se da je između 11.000 i 12.000 ljudi preseljeno, često pod dramatičnim okolnostima, sličnim “Aktion Verziefer” i “Aktion Festigung”, koje su se odvijale u razmjerima i brutalnosti koje su uništile mnoge živote i sudbine. Ova se tema intenzivno ispituje u članku na Wikipediji.

Od 1. srpnja žrtve ovih prisilnih preseljenja imat će priliku podnijeti zahtjev za naknadu. Do sada je podneseno oko 240 zahtjeva iz Mecklenburg-Zapadno Pomeranije, od kojih je oko polovica odobrena. Pogođeni imaju pravo na jednokratnu isplatu naknade od 7500 eura, dok je ove godine već zaprimljeno oko 230 zahtjeva za mirovinu žrtava SED-a, koja iznosi 400 eura mjesečno.

Pogled unatrag, ali i naprijed

Predsjednica Državnog parlamenta Birgit Hesse osvrnula se na prošlost prisjećajući se studenih pogroma iz 1938. koji su rezultirali okrutnim obespravljivanjem židovskog stanovništva. Ta bi nas sjećanja uvijek trebala podsjećati na važnost ljudskih prava i društvene tolerancije. Sat1regional.de naglašava važnost učenja iz povijesti kako bi se izbjegle pogreške u budućnosti.

U vrijeme kada je bavljenje poviješću i njezinim lekcijama bitno za društvo, rasprava o slobodi i ljudskim pravima ostaje aktualnija nego ikada. Iskustva prošlosti i dalje utječu na današnje društvo i pozivaju nas da se zauzmemo za zajednički, miran suživot.