Brandenburški ministar unutarnjih poslova poziva na odbijanje: poziv na čvrstinu

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Brandenburški ministar unutarnjih poslova Wilke podržava odbijanja zahtjeva za azil na granici s Poljskom, unatoč pravnim problemima i presudi.

Brandenburgs Innenminister Wilke unterstützt Asyl-Zurückweisungen an der Grenze zu Polen, trotz rechtlichen Bedenken und Urteil.
Brandenburški ministar unutarnjih poslova Wilke podržava odbijanja zahtjeva za azil na granici s Poljskom, unatoč pravnim problemima i presudi.

Brandenburški ministar unutarnjih poslova poziva na odbijanje: poziv na čvrstinu

U aktualnoj raspravi o politici azila u Brandenburgu, ministar unutarnjih poslova René Wilke (nezavisni) danas je potvrdio mjere odbijanja tražitelja azila na granici s Poljskom. Nakon konferencije ministara unutarnjih poslova u Bremerhavenu, opisao je ta odbijanja nužnima zbog nedostatka obvezujućih propisa s državama EU-a. Ovo se događa u pozadini presude berlinskog Upravnog suda, koji je odbijanja na granici proglasio nedopustivim. Wilke tvrdi da nedostatak odgovarajućih propisa zahtijeva jasne upute i podržava strože smjernice koje su usvojili savezni i državni ministri unutarnjih poslova. Prema rbb24, u ovom kontekstu zabilježeno je oko 25.000 odbijenica, kao i oko 1.000 uhićenja od strane krijumčara.

Unatoč padu tražitelja azila, što izbjegličke organizacije pripisuju drugim uzrocima, poput napete sigurnosne situacije u Siriji, rasprava o pravnoj osnovi ostaje vruća. Savezni ministar unutarnjih poslova Alexander Dobrindt (CSU) ostaje pri odbijenicama unatoč pravnim nedoumicama. Dobrindt je naglasio da su kontrole na njemačkim granicama pooštrene i da ga presuda Berlina neće spriječiti da nastavi s mjerama. To je i u medijima kritizirano kao kršenje zakona, posebice Michael Kellner (Zeleni), dok Lena Kotré (AfD) poteze savezne vlade vidi kao korak u dobrom smjeru.

Pravna situacija i dublinski postupak

Navedenom presudom berlinskog upravnog suda odbijenica trojice somalskih tražitelja azila proglašena je nezakonitom jer je Savezna policija postupila bez provedbe Dublinskog postupka. Prema ZDF, bitno je prvo razjasniti koja je država članica EU nadležna za postupak azila. Uredba Dublin III navodi da zahtjeve za azil može razmatrati samo zemlja u koju je tražitelj azila prvi ušao. Ovi propisi imaju za cilj kontrolirati sekundarnu migraciju unutar Europe i propisuju da odbijanje nije dopušteno bez prethodnog razjašnjenja odgovornosti.

Dublinski postupak je sam po sebi ključni element europske politike azila. Postupak je osmišljen kako bi se osiguralo da svaki zahtjev za azil razmatra samo jedna država članica. Zahtjevi se podnose u jednoj od ispostava Saveznog ureda ili dolaznom centru, gdje se određuje nadležna država. Kao što [bamf.de](https://www.bamf.de/DE/Themen/AsylFluechtlingsschutz/AblaufAsylverfahrens/Dublin procedure/dublin procedure-node.html) objašnjava, tražitelji azila koji podnesu zahtjev za azil na njemačkom tlu ne mogu biti odbijeni bez provedbe dublinskog postupka.

Posljedice za putnike i politiku

Strože mjere na granici ne pogađaju samo tražitelje azila, već i one koji putuju iz Poljske. Wilke je izrazio skepticizam prema najavljenim kontrolama s poljske strane, koje su planirane kao odgovor na njemačke odbijenice. Ove kontrole također utječu na oko 12.000 dnevnih putnika iz Poljske, što dovodi do značajnih poremećaja u graničnom prometu. Kako bi se smanjio teret za te putnike, premijer Brandenburga Dietmar Woidke (SPD) planira zatražiti treću traku na Autobahnu 12.

Općenito, rasprava o azilu u Njemačkoj, a posebno u Brandenburgu, postaje sve žešća. Pravni okvir je složen i mišljenja o pravom smjeru su jako podijeljena. Dok se neki političari zalažu za strožu migracijsku politiku, drugi vide potrebu da se u obzir uzmu humanitarni aspekti. U ovoj mješovitoj situaciji, ostaje za vidjeti kako će se situacija razvijati sljedećih tjedana.