Veliki prosvjed protiv centra za deportaciju u BER-u: ​​zajednica će uskoro odlučiti!

Veliki prosvjed protiv centra za deportaciju u BER-u: ​​zajednica će uskoro odlučiti!

U zračnoj luci Berlin-Brandenburg (BER) počinju planovi za novi "ulazni i izlazni centar" koji će optimizirati procese deportacije. Ovaj projekt izaziva mnogo rasprava i već je izazvao proteste u zajednici Schönefeld. Prema izvješću od strane taz Iduće srijede bit će odlučujuće glasovanje mjesnog odbora na kojem će se glasovati o projektu izgradnje. Ako bude odobrena, radovi na izgradnji mogli bi započeti već 2026. godine, dok je puštanje u pogon predviđeno za početak 2028. godine.

Oko 150 ljudi sudjelovalo je u prosvjedima prošle nedjelje koji su se izjasnili protiv planiranog centra za deportaciju. Organizatori, uključujući i one iz inicijative “Pokret solidarnosti”, izražavaju zabrinutost zbog moguće kriminalizacije onih koji traže zaštitu i kritiziraju centar kao simbol isključenosti. Otpor protiv centra ne sastoji se samo od prosvjeda, već uključuje i obrazovne kampanje u pogođenim zajednicama. Aktivisti su već održali razgovore od vrata do vrata kako bi informirali građane o učinku projekta. Mišljenja u zajednici su podijeljena, iako je trend slaganja.

Izgradnja i financiranje

Planovima je predviđeno ukupno 156 mjesta za izlazni pritvor u centru, što znači četverostruko povećanje sadašnjih kapaciteta. Osim toga, planiran je i brzi postupak razmatranja zahtjeva za azil koji bi se trebao provesti za nekoliko dana. Međutim, to izaziva zabrinutost oko pravne podrške za pogođene. Troškovi izgradnje procjenjuju se na 315 milijuna eura, koje će federalna i državna vlada staviti na raspolaganje u razdoblju od 25 godina. Kritičari ukazuju na nedosljednosti u zakonu o javnoj nabavi jer je ugovor dodijeljen investitoru s kaznenim dosjeom bez javnog natječaja.

Planirani centar trebao bi kombinirati federalne i državne zadatke koji se odnose na ulazak i izlazak migranata i osigurati središte vlasti za pitanja izbjeglica, prenosi rbb24. Izbjegličke organizacije upozoravaju da je takvim objektima ugroženo ljudsko dostojanstvo pogođenih, tim više što se u Njemačkoj već godinama raspravlja o okvirnim uvjetima za proceduru dobivanja azila.

Izazovi u sustavu azila

U kontekstu rasprave koja je u tijeku, važno je razmotriti povijesnu pozadinu Njemačke u području azila. Primjerice, prvi zakonski regulirani postupak azila uveden je u Njemačkoj 1953. godine, a do danas se Savezna Republika razvila u jednu od glavnih zemalja primanja izbjeglica u EU. Prema izvješću od strane bpb Krajem lipnja 2024. u Njemačkoj je živjelo oko 727.900 osoba s izbjegličkom zaštitom, što još jednom naglašava aktualne izazove.

Planirani centar za deportaciju u BER-u, koji izbjeglička inicijativa “Alan Kurdi” opisuje kao izraz nove “ere deportacije” u Njemačkoj, postavlja pitanje kako se može zajamčiti zaštita izbjeglica s obzirom na eroziju prava na azil posljednjih godina. Fokus na brže postupke mogao bi dovesti do toga da ljudima bude ograničeno pravo na pravičan postupak dobivanja azila, što se ne može zanemariti u aktualnoj društvenoj raspravi o spremnosti prihvaćanja migranata.

Glasovanje lokalnog vijeća u srijedu nije samo lokalni politički događaj, već ima i dalekosežne posljedice koje se mogu osjetiti i izvan regije. Učinci ovih planova vjerojatno će još dugo odjekivati ​​u raspravama o zakonu o azilu i društvenoj odgovornosti Njemačke.