Potsdam obilježava sjećanje na narodni ustanak 1953. i njegove žrtve

Potsdam obilježava sjećanje na narodni ustanak 1953. i njegove žrtve

Sljedećeg utorka, 17. lipnja 2025., narodni ustanak iz 1953. u DDR-u obilježit će se raznim komemorativnim događanjima u Potsdamu i diljem Brandenburga. Grad Potsdam i državna vlada postavili su si cilj prisjetiti se žrtava ovog krvavog poglavlja njemačke povijesti. Gradonačelnik Burkhard Exner održat će pozdravni govor na Memorijalu Lindenstrasse u 15 sati. U svom će govoru istaknuti važnost slobode i demokratskih vrijednosti koje su i danas vrlo popularne.

Narodni ustanak 17. lipnja 1953. imao je svoje korijene u preko 700 općina, uključujući i sam Potsdam. Ljudi su ustali protiv državne samovolje i tražili bolje uvjete života. Demonstracije, koje su isprva pokrenuli radnici, brzo su se proširile u masovne prosvjede diljem zemlje. S druge strane, sovjetska vojska i narodna policija nasilno su intervenirale kako bi ugušile nemire, što je predstavljalo jednu od najkrvavijih epizoda u njemačkoj povijesti. Prema bpb Najozbiljniji sukobi dogodili su se u gradovima poput Istočnog Berlina, Leipziga i Hallea.

Program i događanja

U sklopu obilježavanja prigodni govor održat će potpredsjednik Vlade i ministar financija Robert Crumbach. Uz to, inkluzivni Ensemble Miteinander izvest će predstavu “Freizeichen”, a saksofonist Christian Raake pobrinut će se za glazbenu pratnju. Pripreme za ovu spomen-proslavu u punom su jeku kako bi se taj dan dolično obilježio.

Prema Daily Mirror Samo u Brandenburgu bilo je ustanaka u više od 150 mjesta. Nakon narodne pobune pojačao se Stasijev nadzor stanovništva, a državna sigurnost u Potsdamu uhitila je oko 215 ljudi. Mnogi od njih suočeni su s ozbiljnim odmazdama.

Povijesna pozadina i posljedice

Narodni ustanak često se smatra jednim od rijetkih demokratskih masovnih pokreta u njemačkoj povijesti. DDR se od svog osnutka morao boriti s velikim unutarnjim političkim problemima. Visoke odštete Sovjetskom Savezu, nestašice opskrbe i nezadovoljstvo stanovništva bili su samo neki od čimbenika koji su doveli do prosvjeda diljem zemlje. The Federalni arhiv osvjetljava povijest i posljedice neuspjelog ustanka i nudi detaljnu analizu događaja u različitim regijama DDR-a.

Odluka SED-a da poveća radne standarde za deset posto dovela je do otpora koji je rezultirao štrajkovima na građevinskim projektima u Istočnom Berlinu 15. i 16. lipnja. Samoga 17. lipnja okupili su se prosvjednici i tražili ne samo ostavku vlade, već i slobodne i tajne izbore. Više od milijun ljudi sudjelovalo je u prosvjedima koji su nasilno ugušeni.

Brutalno gušenje ustanka rezultiralo je s najmanje 55 dokumentiranih smrti i oko 10 000 uhićenja u roku od nekoliko tjedana. Dramatični događaji i njihovi učinci i danas su važna tema u političkom obrazovanju, što pokazuju razna komemorativna događanja.

17. lipnja ostaje nacionalni dan sjećanja, iako nije bio državni praznik od 1990. On nas podsjeća da se zauzmemo za slobodu i pravo na demokratsko sudjelovanje - vrijednosti koje su i danas od velike važnosti.