Ubojica iz S-Bahna: Berlin u strahu – krvavi trag nasilja!

Transparenz: Redaktionell erstellt und geprüft.
Veröffentlicht am

Erkner, Berlin: Otkrića o ubojici S-Bahna Paulu Ogorzowu, njegovim zločinima i policijskim istragama u Drugom svjetskom ratu.

Erkner, Berlin: Enthüllungen über den S-Bahn-Mörder Paul Ogorzow, seine Verbrechen und die Ermittlungen der Polizei im Zweiten Weltkrieg.
Erkner, Berlin: Otkrića o ubojici S-Bahna Paulu Ogorzowu, njegovim zločinima i policijskim istragama u Drugom svjetskom ratu.

Ubojica iz S-Bahna: Berlin u strahu – krvavi trag nasilja!

Berlin će se 19. listopada 2025. ponovno prisjetiti mračnih sjena svoje prošlosti. Godine 1940. i 1941. niz jezivih zločina šokirao je grad koji je već bio u izvanrednom stanju zbog bombardiranja u Drugom svjetskom ratu. Usred svih razaranja, jedan je čovjek preokrenuo živote mnogih Berlinaca: Paul Ogorzow, koji je ušao u povijest kao “ubojica S-Bahna”, ostavio je krvavo nasljeđe koje je ostavilo dubok dojam na kriminalnu povijest Berlina.

S-Bahn je za mnoge Berlinčane tijekom rata bio umirujući dio normalnosti. No, upravo je ta naizgled osigurana sloboda postala poprištem nedokučivih zločina. Između 1939. i 1941. Ogorzow je počinio ukupno osam ubojstava i šest pokušaja ubojstava, kao i 31 zločin prisile. Istraga, koja se smatra jednom od najvećih potjerica u kriminalnoj povijesti Berlina, trajala je gotovo dvije godine. Drastični postupci koji su se dogodili oko skladišta Rummelsburg u Berlin-Lichtenbergu izazvali su uzbuđenje i strah među ljudima.

Prvi činovi

Serija ubojstava započela je u listopadu 1940. brutalnom smrću Gerde Ditter, koja je 4. listopada pronađena izbodena na smrt u vlastitoj kuhinji. To je označilo početak niza daljnjih zločina. U noći s 3. na 4. prosinca 26-godišnja Elfriede Franke umrla je od teških ozljeda lubanje, a 19-godišnja žrtva Irmgard Freese umrla je u bolnici od posljedica jednako teškog napada. Sve žrtve bile su žene, što je vršilo pritisak na istražne timove pod povjerenicima Lüdtkeom i Zachom. Policija isprva nije imala traga o počinitelju, no jezivi slijed djela zaokupio je pozornost novinara i javnosti koja je bila zaprepaštena publika.

Dok je policija čuvala kolodvore i vlakove kako bi otklonila opasnost, Ogorzowovi tragovi u početku su ostali skriveni. Pet žrtava izgurano je iz S-Bahn vlakova u pokretu, što je samo povećalo brutalnost zločina. Međutim, dvoje preživjelih, uključujući Gerdu Kargoll, koja je napadnuta i izbačena iz S-Bahna kroz otvoreni prozor u rujnu 1940., uspjeli su dati ključne informacije o Ogorzowljevoj uniformi, koja mu je služila kao kamuflaža kao pomoćniku skretničara na Deutsche Reichsbahnu.

Počinitelj i njegovo uhićenje

Sam Ogorzow bio je naizgled dobro prilagođen građanin koji je rođen u Muntowenu 29. rujna 1912. i pridružio se NSDAP-u 1932. To je bilo vidljivo u njegovoj profesionalnoj karijeri kao poslušnog i obiteljski orijentiranog zaposlenika. Ali iza ove fasade bila je mračna psiha. U priznanju nakon što je uhićen 17. srpnja 1941. priznao je da su njegovi postupci bili motivirani duboko ukorijenjenom mržnjom prema ženama i morbidnom fascinacijom ubijanjem. Specijalni sud ga je 24. srpnja 1941. osudio na smrt, a samo dan kasnije izvršena je njegova egzekucija u Berlin-Plötzenseeu. Ti su događaji bili opširno popraćeni u tisku i bili su dobro primljeni u javnosti.

Priča o “ubojici S-Bahna” Paulu Ogorzowu još se istražuje i pamti do danas. Godine 1974. dokumentarna drama uzela je u obzir njegove zločine, a TV dokumentarac uslijedio je 2012. Pokušaji u razdoblju od 1990. do 1991. da se identificira moguća specifična serija ubojstava u području gradske željeznice potaknuli su ponovno zanimanje za ovo mračno poglavlje berlinske povijesti. Mračne aktivnosti jednog čovjeka nikada nisu utjecale samo na pojedinačne sudbine, već su oblikovale cijeli gradski krajolik i stalak kao spomenik protiv zaborava.